Namera nam je da skrenemo pažnju na važnost svih stupnjeva preanalitičke faze i moguće (brojne) varijabile da bi se preventivnim akcijama sprečila pogrešna interpretacija rezultata.
PRIPREMA PACIJENTA
Poznato je, da pored faktora uslovljenih bolešču, mnogobrojni faktori mogu da utiču na vrednosti laboratorijskih rezultata unoseći
greške “pre” i u “toku” procesa određivanja, koje se akumuliraju
u ukupnu grešku.
Poznavanjem ovih uticaja i smetnji i
otklanjenjem istih postiže se glavni
cilj – dobiti ispravan rezultat, od kojeg zavisi dijagnoza i odluka o tretmanu pacijenta. Ne sme da se previdi
“da je pogrešan rezultat gori nego
nikakav”.
Veoma je
važno da pored lekara i pacijenti steknu
minimalnu predstavu o radu laboratorije, jer bi tek
onda znali
koliko je vazna međusobna saradnja sa laboratorijom i koliko je značajan udeo pacijenta
pre početka analize.
Kao
zlatno pravilo za uzimanje uzorka važi: našte
(posle12 časovne pauze od poslednjeg obroka
i poslednje
cigarete), izjutru između 8-10 časova. (idealno 7-9 časova). Naravno da
ima
izuzetaka, kod jednog broja analiza uticaj obroka ne utiče na rezultate,
dok se kod nekih analiza uzorak uzima u
određeno doba dana, o čemu pacijent mora predhodno da
se obavesti
u laboratoriji ili kod svog lekara. Izuzetak su urgentne analize.
Kod pacijenata koji su pod terapijom mora da se vodi računa o fazi terapije
(“steady state”), i koliki je vremenski rok od zadnje doze leka
pre uzimanja krvi. Lekar
o tome
obaveštava pacijenta (i laboratorija, ukoliko joj se pacijent obrati). Takođe,
od primenjene terapije zavise i vremenski kontrolni periodi (ni suviše rano, ni
suviše kasno; ni suviše često, ni suviše retko).
Obavezno je
da svaki pacijent ima osnovne podatke:
prezime i ime, starosno doba, pol, rasa, vreme
uzimanja uzorka, kao i za hroničnu bolest, ako postoji. Korisno je imati
spremne podatke za telesnu
težinu i visinu, kao i
obim struka i kuka (faktori rizika, koje laboratorija može da Vam da sa rezultatima, ukoliko joj date tražene podatke).
|