Uvod [Home] arrow Za pacijente arrow Šta nam kazuju laboratorijski rezultati ?
Šta nam kazuju laboratorijski rezultati ?

ImageU interesu pacijenta je da zna šta i kako radi laboratorija,  koliko je važna pravilna priprema  za uzimanje uzorka  za analizu od koje zavisi tačnost rezultata. Pacijent treba da razume da je svaki podatak veoma važan: bez podataka za: starosno doba, fazu ciklusa, nedelju trudnoće, vreme uzimanja uzorka (= dnevni ritam),  ne može  da se izabere odgovarajuća referentna oblast; postojeća oboljenja (srčanog, dijabetesa, …), podataka o telesnoj težini i visini, gojaznosti,.., nema podataka o faktorima rizika, uzimanju leka (i izostavlanja leka pre odgovarajućeg vremena) - ne može da se nadje individualna referentna vrednost i postignuto optimalno doziranje. Svi ovi podaci su poverljive prirode, ali neophodni za laboratorijski postupak i tačnost rezultata, ali i za korektnu kliničku dijagnozu.

Šta nam kazuju laboratorijski rezultati?

Uticaj na laboratorijske vrednosti

Laboratorijske vrednosti predstavljaju trenutni “snimak” stanja našeg organizma. One nam pružaju obaveštenje o tome koje materije i u kojim količinama kruže u našem telu. One su izložene stalnim promenama, različitim uticajima i faktorima. Zbog toga, laboratorijski rezultati moraju da se procenjuju samo zajedno i u sklopu svih neophodnih podataka.

Razlikuju se dugoročni i krakoročni uticaji, promenljivi i nepropmenljivi, na koje može ili ne može da se utiče; važna je činjenica da li se oni odigravaju u organizmu (in-vivo) ili van njega (in-vitro).  Faktori koji izazivaju promene mernih veličina in-vivo, smatraju se uticajnim veličinama, dok se oni koji izazivaju promene in-vitro, smatraju faktorima smetnje.

(A) Dugoročni uticaji (ne može da se utiče na njih):
  • starosno doba
  • pol
  • nasledni faktori
  • rasa
  • trudnoća
(B) Promenljivi uticaji (mogu da budu i kratkoročni),
(neke od njih mogu da se otklone ili promene);
  • hronobiološke oscilacije (dnevni ritam, fiziološke,..)
  • fizička aktivnost,
  • psihološka opterećenost (stres, radni uslovi,…)
  • životne navike (ishrana, pušenje,..)
  • uzimanje lekova i vrsta terapije, itd.

Veoma je važno da pacijent da laboratoriji sve podatke pod (A) i trazene pod (B).

Uzimanje krvi pripada preanalitičkoj fazi rada laboratorije (ukoliko se krv uzima u samoj laboratoriji); uticaji i smetnje regulisane su standardizacijom postupaka i kontrole u svim fazama rada.

 
< Prethodno   Sledeće >