Uvod [Home] arrow Za pacijente arrow Šta nam kazuju laboratorijski rezultati
Priprema i uzimanje materijala

ImageZa svaku grupu i skoro za svaku analizu (naročito specijalnih) od mnogobrojnih određivanja postoji određena priprema pacijenta od kojih zavisi tačnost Vaših rezultata. Značajno je da se pacijent korektno pripremi za laboratorijska određivanja, a važno je i da sam bude obavešten o važnosti priprema. Greške koje se naprave u pripremi za analize i uzimanju uzorka, ne mogu više da se koriguju (a to, pored bezvrednih rezultata, još i košta).

Priprema i uzimanje materijala za analize

Za mnogobrojna laboratorijska određivanja postoji određena priprema pacijenta, od koje zavisi tačnost laboratorijskih rezulatata. Stoga obavezno konsultujte svog lekara ili laboratoriju o potrebnim merama.

Za laboratorije postoji internacionalno propisan standardni postupak za uzimanje uzoraka krvi koji mora da se poštuje u celini. Opšta pravilo je: uzimanje uzorka našte, ujutru između 8-10 časova (idealno 7-9 casova), posle 12-časovne pauze od poslednjih obroka i cigarete. Naravno, ima izuzetaka, kad se uzorak uzima u određeno vreme dana ili bez obzira na poslednji obrok (urgentne analize). Za analize se uzima venska krv (većinom) ili kapilarna krv.

Pacijent može i sam da vodi računa o vremenu i o svom položaju (sedeći ili ležeći) pri uzimanju uzorka krvi, pa da sledeći put zna da za iste analize  primeni iste uslove. Biće mnogo manje iznenađenja.

Još jedno važno upozorenje:
*Kod sistematskog pregleda treba voditi računa o tome da jedna usamljena vrednost ne ukazuje na stvarni poremećaj organske funkcije, što može najbolje da se vidi na primeru holesterola. Normalna vrednost holesterola često se nalazi i kod pacijenata sa izrazitim infarktom miokarda, ali prava slika treba da obuhvati sve abnormalnosti lipidnog statusa (dislipipidemije), odnosno "aterogeni bilans", kao i ostale eventuelne udružene faktore rizika (kardio-markere, dijabetes, renalnu funkciju, tireoidnu funkciju), zavisno od zdravstvenog statusa ispitanika.
 

Za analize urina uzima se najčesce drugi jutarnji urin ili spontani urin (u bilo koje doba dana) sa neophodnim higijenskim merama, ređe 24-ćasovni urin koji se brižljivo skuplja (tražiti uputstva od laboratorije).

Duga je lista faktora koji utiču na vrednost rezultata (o čemu postoje određene informacije) i korisno je da pacijent razmišlja i aktivno učestvuje u njihovom otklanjanju.

 
< Prethodno   Sledeće >