Odstupanje od referentnih vrednosti |
Mnogobrojni su uticaji na odstupanja od "normalnih" vrednosti, koja nisu patološka, i čiji je uzrok u različitim fazama procesa. Da se pomenu samo neki najvažniji, koji lako mogu da se izbegnu. Položaj tela pacijenta pri uzimanju uzorka: sedeći (uspravan) i ležeći; pri promeni položaja zapremina plazme se menja za oko 12%, što može da dovede do povećanja ili smanjenja koncentracije analita i za više od 50%. Zatim, vreme uzimanja uzorka (uvek po mogućstvu u istom vremenskom intervalu), vreme uzimanja leka, vrsta i vreme držanja poveska, mentalni stres, 12-časovna apstinencija od hrane, pušenje, itd. Odstupanje od referentnih vrednosti (oscilacije u oblasti "normalnih vrednosti")Između bolesnih i zdravih ne postoje oštre
granice već jedan tekući prelaz. Prema definiciji oblast referentnih
vrednosti obuhvata 95% koncentracija u mernoj oblasti, što znači da 5% ispitivanih zdravih
Ne
postoji neko opšte objašnjenje da li jedna vrednost znači “bolestan” ili ne. Kod nekih analiza
Rezultat koji leži u referentnoj oblasti ne
isključuje bolest sa sigurnošću, kao što ni jedna vrednost (sama za sebe) izvan referentne oblasti nije
uvek dokaz za jedno oboljenje. Sve mora da se posmatra zajedno sa kliničkim nalazom. One su orijentaciona pomoć, ali ne smeju ni da se precene ni da se podcene.
Referentne oblasti su statističke veličine i podležu promenama. Važno je znati da one u prvom redu zavise od metode merenja, koje variraju od laboratorije do laboratorije, često sa različito izraženim jedinicama za istu supstancu. Sa razvojem novih tehnoloških postupaka i metoda, novim saznanjima o prirodi pojedinih oboljenja, referentne vrednosti se menjaju i o njima vodi stalnu brigu i kontrolu kompetentni, internacionalni tim i saopštava ih stručnjacima laboratorijske medicine. Videti: Laboratorijske analize od A – Z, program analiza i izbor analiza |
< Prethodno |
---|