U interesu pacijenta je da zna šta i kako radi laboratorija, koliko je važna pravilna priprema za uzimanje uzorka za analizu od koje zavisi tačnost rezultata. Pacijent treba da razume da je svaki podatak
veoma važan: bez podataka za: starosno doba, fazu ciklusa, nedelju trudnoće, vreme uzimanja
uzorka (= dnevni ritam), ne može da se izabere odgovarajuća referentna oblast; postojeća oboljenja (srčanog, dijabetesa, …), podataka o telesnoj težini i visini, gojaznosti,.., nema podataka o faktorima rizika, uzimanju leka (i izostavlanja leka pre odgovarajućeg vremena) - ne može da se nadje individualna referentna vrednost i postignuto optimalno doziranje. Svi ovi podaci su poverljive prirode, ali neophodni za laboratorijski postupak i tačnost rezultata, ali i za korektnu kliničku dijagnozu.
Šta nam kazuju laboratorijski rezultati?
Uticaj na laboratorijske vrednosti
Laboratorijske vrednosti predstavljaju trenutni
“snimak” stanja našeg organizma. One nam
pružaju obaveštenje o
tome koje materije i u kojim količinama kruže u našem telu. One su izložene
stalnim promenama, različitim uticajima i
faktorima. Zbog
toga, laboratorijski rezultati moraju da se
procenjuju
samo zajedno i u sklopu svih neophodnih podataka.
Razlikuju se dugoročni i krakoročni uticaji,
promenljivi i nepropmenljivi, na koje može ili ne može
da se utiče; važna je činjenica da li se oni odigravaju
u organizmu (in-vivo) ili van
njega (in-vitro).
Faktori koji izazivaju promene mernih veličina in-vivo, smatraju se uticajnim veličinama, dok se oni
koji izazivaju promene in-vitro, smatraju faktorima
smetnje.
(A) Dugoročni uticaji
(ne može da se utiče na njih):
- starosno doba
- pol
- nasledni faktori
- rasa
- trudnoća
(B) Promenljivi uticaji (mogu da budu i kratkoročni),
(neke od njih mogu da se otklone ili promene);
- hronobiološke oscilacije (dnevni ritam, fiziološke,..)
- fizička aktivnost,
- psihološka opterećenost (stres, radni uslovi,…)
- životne navike (ishrana, pušenje,..)
- uzimanje lekova i vrsta terapije, itd.
Veoma je važno da
pacijent da laboratoriji sve podatke pod (A) i trazene pod (B).
Uzimanje krvi pripada preanalitičkoj fazi rada laboratorije
(ukoliko se krv uzima u samoj laboratoriji); uticaji i smetnje regulisane su standardizacijom postupaka i kontrole u
svim fazama rada. |