Laboratorijski testovi su osetljiviji indikator zdravstvenog stanja pacijenta, od opisa njegovog osećanje: kako se i šta oseća. Ako osoba ima razumne životne navike, disciplinovano se podvrgava kontroli u prelaznim fiziološkim životnim fazama; žene nešto češće i u ranijem životnom dobu. Od 35-te godine i zavisno od samog ličnog osećanja da dolazi do nekih promena, odlazi na lekarski pregled. Pacijent može da se obrati i laboratoriji za konsultaciju ili pre ili posle lekarskog pregleda, zavisno da li je u kontroli terapije ili želi predhodni "standardni screenining". Mnoge odluke u kontroli pacijenta, upravo su donete na osnovu malih promena laboratorijskih podataka. Na primer lekar često menja dozu leka na osnovu laboratorijskog merenja koncentracije istog u serumu.
Kad i zašto treba izvrsiti laboratorijska određivanja ?
Laboratorijske
vrednosti pružaju dragocene dokaze o
stanju organizma u vremenu
uzimanja krvi,
urina ili drugog materijala. One podržavaju
dijagnozu i potvrđuju simptome oboljenja: u zdravom telu
metabolizam
je u ravnoteži. Oboljenje može da poremeti ovu ravnotežu i
funkciju odgovarajućeg organa,
tako da laboratorijske vrednosti nisu više u
normalnoj oblasti.
Kod
opštih tegoba, kao
što su zamor, gubitak telesne težine,
mučnina, nije uvek lako utvrditi uzrok na
osnovu
kliničkog pregleda i opisa koji daje pacijent. U takvom slučaju laboratorijske vrednosti
pružaju
važna
obaveštenja o uzroku oboljenja, jer mnoga oboljenja prouzrokuju tipične promene pojedinačnih
analita ili čak i više analita (analit je ime za supstance koje se određuju
/ analiziraju/).
Kontrola zdravlja – “screening” (sistematski pregled)
Svaki osiguranik ima pravo na kontrolu zdravlja, obično jedanput godišnje; svake dve godine počevši od 35-te godine. Lekar uzima anamnezu, kliničkim pregledom kontroliše najvažnije telesne funkcije pacijenta i preporučuje određene laboratorijske analize.
Osnovna laboratorijska kontrola najčešće obuhvata: lipidni
status, glukozu, mokraćnu kiselinu, kreatinin, proteine, krvnu sliku. Izbor analiza i učestalost kontrola zavisi od zdravstvenog stanja pacijenta, profesionalnog rada (izloženosti zdravstveno i ekološki nepovoljnim
uslovima rada, stresu,itd), životnih
navika i s obzirom na epidemičnu učestalost dijabetesa, srcanih i
bubrežnih oboljenja,
poremećaja tireoidne funkcije. Prema potrebi, laboratorijske vrednosti i funkcionalni testovi mogu, da se
obuhvate “screening”-om. |